Vreme koje vam je potrebno za čitanje ovog teksta je 8 minuta
Da li se iko od vas zapitao - od kada zapravo čovečanstvo praktikuje običaj kićenja jelke? I sad ide flashback premotavanje trake do nulte godine i prelaska između nove i stare ere:
Jer na to ukazuju ruska predanja: Zimzelena stabla, tačnije Bor, Kedar i Jelka dočekala su Hrista pred pećinom te noći kada se rodio. Red je još tada bio, razume se, da se novorođenče nečim daruje. I šta mislite šta su mu je ko poklonio? Bor se lako snašao i ponudio svoje prekrasne šišarke, Kedar je isto dao najbolje od sebe – iglice čarobnog mirisa. Samo se sirota Jela snuždila, jer nije imala plodonosnih darova. Videvši scenu, rastužio se i dobri Anđeo koji je spustio najsjajniju zvezdu sa neba na vrh jelke, kako bi i ona mogla da dariva bebu. Otuda… Sve ostalo je jasno.
Kićenje drveća napolju pre svega je paganski običaj, ali su Nemci prvi, još u 16. veku uneli pravu jelku u kuću. To se ubrzo proširilo u Evropi i Americi, te su Nemci i Francuzi prvo kitili zimzeleno drvo crvenim jabukama, orasima i kolačima, dok su Amerikaci to radili nanizanim kokicama. Martin Luter koji je bio opčinjen zvezdanim nebom prvi je smislio dekorisanje jelke svećicama. Tada još nije bilo veštačkih ukrasa i nije se previše razmišljalo o vegetaciji. U tim prapočecima kićenje jelke bio je to luksuz i ekskluzivitet koji su mogle da priušte samo dobrostojeće porodice. Kod nas je stoga običaj stigao prvo u gradske sredine i u Vojvodinu, a tek docnije na jug zemlje. Tako je osnivač jednog vrtića u Subotici sredinom 19.veka oduševio mališane okitivši ogromnu novogodišnju jelku u toj ustanovi. U to doba kod nas se još to nije radilo po kućama, tako da je to za decu bio događaj!
Kako smo već pomenuli sakaćenje vegetacije i uništavanje prirode sečom zimzelenih stabala uoči Božića – prvi korak ka rešavanju tog problema bila je sadnja stabala isključivo za tu namenu. Pa su se onda dosetili iznajmljivanja božićnih drva sa sve busenom, koje bi kasnije vraćali i ponovo sadili. Ubrzo utom krenula je proizvodnja veštačkih jelki, pa tako i ukrasa. Te ih danas možemo ukrašavati sjajnim kuglama koje su zamenile jabuke, lampionima koji su alternativa svećicama. Samo je ona Zvezda na vrhu ostala iz ruskog predanja.
Ipak danas se ne kite samo jelke, nego čitavo domaćinstvo – a sve u cilju odisanja praznične atmosphere I novogodišnje euforije. Minimalistički enterijeri ostavljaju puno prostora za razigravanje, ali ako vaš dom nije takav, proverite da li postoji neki ćošak koji bi doživeo pravu prazničnu transformaciju i postao čarobni kutak. Kada ga pronađete, razmislite kako se tu može smestiti neki veći aranžman ili dekoracija Deda Mraza. Duh praznika se najsnažnije oseti u domu, ali se on može raširiti i izvan njega. Divno je kada prazično raspoloženje podelite i s komšijama kićenjem ulaznih vrata stana ili dvorišta, ukoliko živite u kući. Spoljna rasveta u dvorištu može napraviti čarobni efekat za praznike, dok je za kićenje ulaznih vrata dovoljna suptilna novogodišnja dekoracija atraktivnim venčićem.
Budite i vi kreativni i isprobajte nešto neobično. Pored mnogih uradi sam trikova za novogodišnju dekoraciju i DIY videa kako napraviti ukrase za jelku, kreativno može biti i korišćenje prostora u vašem domu.
Pravljenje ovakvih rukotvorina vec je postala tradicija mnogih roditelja, zato sto ukrase prave kroz zabavu sa decom. A upravo to je praznični duh u domu, kada stvarate uspomene sa najmilijima. Sastojci koji su vam potrebni za novogodišnje medenjake su sledeći:
Nadamo se da smo vam zagolicali maštu i da će vaši domovi svetlucati ovog decembra i januara kako dolikuje. Mašta može svašta, igrajte se sa vašim najmilijima. Shoppster vam od srca želi srećne predstojeće praznike!